Astronomski instrumenti

Prva asocijacija na astronomski instrument je teleskop.Zamišljamo ga kao cijev postavljenu na tronožac, s objektivom na jednom kraju i okularom na drugom.No to je samo jedna od vrsta teleskopa, a zovemo je refraktorski teleskop.Za tvorce refraktora uzimamo Nijemca  Hansa Lippersheya te Nizozemce  Jacoba Metiusa i Zachariasa Janssena.No tek je Galileo Galilei unaprijedio njihov dizajn i proslavio se otkrićem četiri najveća Jupiterova satelita. Refraktor se sastoji od  leće na “početku” cijevi i okulara kojeg stavljamo na “kraj” cijevi (u fokuser).Refraktori se prema tipu leće dijele na ne-akromatske, akromatske i apokromatske.Ne-akromatski su teleskopi vrlo loše kvalitete slike koji se prodaju po robnim kućama i ostalim ne-specijaliziranim trgovinama (ovdje je iznimka Bresserov teleskop koji se prodaje u Lidlu, on je akromat).Apokromati su teleskopi iznimne kvalitete slike (tako da su uglavnom izbor astrofotografa) no i cijena im je dosta veća od akromatskih.

                                              

Sljedeća vrsta teleskopa je reflektor.Tvorac reflektora je sir Isaac Newton pa se reflektorski teleskop naziva i Newtonov teleskop.Reflektorski teleskop radi na principu odbijanja svjetlosti (refleksije) a sastoji se od dva zrcala.Primarno, smješteno na dnu cijevi i sekundarno smješteno na “ulazu” u cijev. Princip rada je sljedeći, slika ulazi kroz cijev, odbija se od primara i ide na sekundar, tu se opet odbija pod kutem od 90° i ulazi u okular. Reflektorski teleskopi imaju jednu manu, a ta im je da zrcala moraju biti točno uskalđena (kolimirana) kako bi se slika pravilno odbijala.U suprotnom dobivamo lošu sliku pa je zrcala potrebno ponovno uskladiti (kolimirati).Za tu svrhu koristi se alat kolimator koji može biti laserski ili optički.

I posljednja ali ne manje bitna vrsta teleskopa su katadioptrički teleskopi koji objedinjuju refraktore i reflektore.Princip rada im je sljedeći; slika ulazi kroz objektiv (korektivnu leću) “pada” na prvo zrcalo koje reflektira sliku na drugo (manje zrcalo) a ono reflektira sliku u okular.Dvije najpopularnije vrste teleskopa kod astronoma amatera su Makutsov Cassegrain (Mak) i Schmidt Cassegrain (SCT).Ovi teleskopi daju jako dobru sliku na planetima, no zbog velike žarišne duljine na većim povećanjima slika postaje tamnija. Cijena im je zbog kompleksnosti izrade veća nego kod primjerice reflektora.

       

Što im je zajedničko?

Ono što je svim teleskopima zajedničko (isto) je:

tražioc, to je mali refraktor od 25 do 50mm objektiva a služi da bi u njemu prvo našli objekt a onda ga gledali kroz okular teleskopa (jer je na manjem povećanju tražioca lakše naći objekt).Oznake tražioca mogu biti 5×25, 6×30,10×50 gdje prvi broj označava povećanja a drugi otvor objektiva.

fokuser, služi nam da bi smo u njega stavili okular i fokusirali (izoštrili sliku, pronašli točku u kojoj je slika jasna).Fokuser je zapravo izvlačiva (produživa) cijev, izvlačenjem ili uvlačenjem fokusiramo sliku.

Na čemu stoji teleskop?

Postolje teleskopa zovemo montaža.Postoji ekvatorijalni i alt-az tip montaže.Kod ekvatorijalnog tipa praćenje objekata je brzo i precizno tako da je ova montaža izbor astronoma koji se bave astronomskom fotografijom. Svi nebeski se objekti gibaju ekvatorijalnom linijom, pa ekvatorijalnom montažom pratimo njihovo gibanje po toj liniji.      Alt-az montaža je puno jednostavnija i jeftinija, no donekle onemogućuje astrofotografiju.Alt-Az montaža ne prati gibanje objekata po ekvatorijalnoj liniji, već je potrebno objekt pratiti po obje osi (x,y lijevo-desno, gore-dolje).  Posebni tip alt-az montaže je Dobson montaža nazvana po Johnu Dobsonu, njenom “izumitelju”.Ova montaža je popularna kod astronoma koji se bave izradom teleskopa (ATM-Amateur Telescope Making), ali i kod mnogih drugih astronoma zbog svoje jednostavnosti i robusnosti.Na Dobson montažu se montiraju isključivo reflektorski teleskopi zbog položaja fokusera.To su često teleskopi većih dimenzija (150mm promjera zrcala i više) pa je tako konačna cijena teleskopa manja u odnosu na teleskope istih dimenzija koji dolaze primjerice na ekvatorijalnoj montaži. Montaže mogu biti i automatizirane što omogućava automatsko pronalaženje objekta (GoTo) te automatsko praćenje koje je neophodno pri astrofotografiji.

Okulari

Kroz njih gledamo a ima ih različitih vrsta pa tako i cijena.Kod astronoma amatera najčešći su Plossl tipovi okulara zbog omjera cijena-kvaliteta slike.Tu su i Hyperion, Ethos i Ultima okulari koji daju vrlo kvalitetnu sliku no cijene su im i troduplo veće od Plossla.

Brojke i pojmovi

Uz teleskope i okulare vezuju se i neke brojke i pojmovi kao što su; žarišna duljina, promjer objektiva, f-broj, povećanje.Pa krenimo redom.Za žarišnu ili fokalnu duljinu možemo reći da je u osnovi duljina koju svjetlost (slika koju gledamo) pređe od, primjerice prolaska kroz objektiv ili odbijanja o primarno zrcalo do točke fokusa (točke u kojoj imamo jasnu sliku u okularu).Često je to zapravo duljina samog teleskopa, no u slučaju katadioptričkih teleskopa to ne važi jer su oni vrlo kratki a opet imaju veliku žarišnu duljinu.To je zato jer svjetlost u njima pređe vrlo veliki put od prolaska kroz objektiv do točke fokusa. I kod okulara imamo žarišnu duljinu, no ona je kod njih mnogo manja nego kod teleskopa.Promjer objektiva je promjer leće na refraktorskim i katadioptričkim teleskopima ili promjer zrcala kod reflektorskih. F broj je rezultat dijeljenja žarišne duljine s promjerom objektiva.Primjerice kod teleskopa 200/1200 f6 prvi broj označava promjer objektiva (u mm), drugi žarišnu duljinu (također u mm) a treći broj je f broj.

Povećanje dobivamo dijeljenjem žarišne duljine teleskopa sa žarišnom duljinom okulara.S teleskopom žarišne duljine 1200mm i okularom žarišne duljine 32mm dobivamo povećanje od 37x.Maksimalno povećanje nekog teleskopa je uvjetovano promjerom objektiva i ono se računa ako promjer objektiva pomnožimo s dva.To znači da teleskop 200mm promjera objektiva može dati maksimalno 400x povećanje.No povećanje kod teleskopa nije presudna stvar.Vrlo često na primjerice, Jupiteru više detalja vidimo pri 200x nego pri 400x zbog toga jer su na većim povećanjima izražajnije turbulencije u atmosferi (seeing) nego na manjim pa slika postaje mutna.Također, tamni objekti poput galaskija ili tamnih maglica se gledaju na povećanjima do otrpilike 80x.

Treba spomenuti i oznake dvogleda (10×50, 15×70, 20×80), prvi broj predstavlja povećanje a drugi otvor objektiva.

Nisu samo teleskopi astronomski instrumenti…

Ne nisu, u astronomske instrumente ubrajamo i dvoglede.Dvogled nam može pružiti sate i sate uživanja pod noćnim nebom.U područjima bez svjetlosnog zagađenja ljeti, dio neba između Strijelca, Škorpiona i Štita je upravo spektakularan u dvogledu.Osim toga, neki objekti kao M44 zvjezdani skup, Double Cluster dvostruki zvjezdani skup te Plejade se  u malom dvogledu  10×50 vide bolje nego u teleskopu. Upravo taj mali dvogled je vrlo popularan među početnicima jer se preko njega najbolje uči snalaženje po nebu.Moja preporuka svim početnicima je dvogled jer je nakon njega prelazak na teleskop manje “bolan” nego kada odmah kupimo teleskop pa ne znamo u što da ga uperimo.Tu su naravno i veći dvogledi tipa 20×60 i grdosija 20×80, no kod takvih nam treba stativ zbog relativno velikog povećanja i težine.

Koji teleskop izabrati?

Za to pitanje najbolji odgovor će biti ova web-stranica. http://www.scopemaking.net/hrv/prviscope.htm Jedina iznimka u kategoriji “Teleskopi koje treba izbjegavati”  je Bresser odnosno njegov već spomenuti Skylux 70/700 teleskop koji se prodaje u Lidla u božićno vrijeme.Iako je pravilo da se teleskopi iz supermarketa ne kupuju, ovaj Bresser daje vrlo dobre rezultate (za svoju reputaciju) i na objektima rezerviranim za veće otvore objektiva u što sam se sam uvjerio.Jedino što na njemu ne valja je užasan tražioc (kojeg se naravno može zamijeniti boljim) i donekle loši okulari.

2 comments on “Astronomski instrumenti

  1. Hvala vam na lepom tekstu. Hteo bih ovom prilikom da postavim pitanje, pa ako neko zna da odgovori 🙂 Dali je moguce izraditi teleskop ako bih koristio kao primarno “ogledalo” , parabolicno socivo 110/35 u kombinaciji sa ravnim ogledalom na dnu. Hvala unapred 🙂

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s